Preformans „Što te nema“, postavljen je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u četvrtak (07.07.), u večernjim satima i trajat će do 04. septembra.
„Što te nema“ je simboličan naziv, a namjenjen je svim stradalim u genocidu u zaštićenoj UN zoni Srebrenica. Bosanskohercegovačko-američka umjetnica Aida Šehović je autorica.
Srebrenica…
Mjesec tuge – mjesec juli ….
8372… životne priče … premalo je vremena da se svaka ispriča…
Godišnjica…
„Snimak brutalnog ubistva 6 mladih iz Srebrenice, odvedenih u Trnovo, ostaje toliko urezan u memoriju. I ma koliko mučan bio, kad naiđem na isti, opet iznova ga gledam. I iznova prolaze čudni osjećaji tijelom… Danas je godišnjica ovog brutalnog ubistva. A izvršioci su još dokumentovali trenutke streljana nevinih mladića, u želji da se pohvale ubijanjem… „ (snimak se nalazi na yt, a zbog autorskih prava nije postavljen ovdje)
Srebrenica, bolna rana prvo stanovnika Bosne i Hercegovine, ali i Evrope. Dan žalosti, koji je proglašen u Bosni i Hercegovini – 11. juli, nažalost samo se „obilježava“ u jednom dijelu države. Najteži, najmučniji mjesec u godini, mjesec juli, mjesec žalosti. Mjesec kad se najviše pominju žrtve, a pogotovo tog bolnog 11tog jula. Bolna činjenica je i ta da mnogima ni dan danas nisu pronašli niti jednu kost. Ta jedna kost koja bi se spustila u zemlju i bila poslana u smiraj. Ali smiraj ne postoji.
Historijat „Što te nema“ :
Već 17 godina ova postavka putuje kroz gradove SAD i Evrope i svakog 11.07. se postavlja u drugi grad i traje po jedan dan. Prvih 923 fildžana skupile su članice udruženja Žene Srebrenice. U ovih 15 godina, uspjelo se skupiti više od 8372 fildžana. Gdje svaki fildžan predstavlja jednu žrtvu u genocidu u Srebrenici. Ovo postavka je našla svoju trajnu postavku u Memorijalnom centru u Potočarima, i predstavlja živi spomenik na sve što se desilo. Police na kojima su postavljeni ovi fildžani su dizajnirani prema policama koje koristi Internacionalna komisija za nestale osobe, na kojima se čuvaju posmrtni ostaci.
Danas se ova postavka sastoji od 8372 fildžana. Fildžane su skupljali ljudi širom Bosne i Hercegovine, a i dijaspore.
Zašto fildžani i kafa ? Šta predstavlja preformans, od čega se sastoji?
Svakog 11.07. se redaju fildžani i u njih se sipa kafa koja se pravi na licu mjesta. I kafa i fildžani čekaju i čekaju… i nikad neće dočekati da je neko ispije…
Bosna i Hercegovina je zemlja koja sve radi sa kafom. Bilo da je u pitanju veselje ili žalost, kafa je ta koja je u svim prigodama prisutra. Poznato je da je kafa uvijek tu kao izgovor za razgovor. Ritual ispijanja kafe za nekog predstavlja druženje, ali i ispijanje iste u svom miru, tišini, smiraju. U narodu imamo nekoliko naziva za kafu. Prvo što dočeka goste je kafa, zvana kafa “dočekuša”, gdje se gosti nisu ni smjestili kako treba, a voda je već proključala. Tu se nađe i druga kafa – kafa “razgovoruša” koja obično ide poslije jela. I na kraju i treča kad je gosta više dosta i na lijep način da im se kaže da idu – kafa “sikteruša”.
Kafa je početak svakog razgovora, djela, susreta…
I kad se povežu ove 8372 duše kojima je nasilno prekinuta linija života.
Nikad više neće imati susrete uz dočekušu, razgovorušu pa i sikterušu…
Kako je ovaj preformans putovao svijetom, zadnja stanica je upravo mjesto presjeka linije života ovih duša. I svoj, reći ću smiraj od puta, će naći u Srebrenici. Mjestu gdje su ove duše i ukopane i našle smiraj ( bar one kojima su nađene kosti )… ‘Spatium Memoriae’ – “Što te nema”
Kad nisam bila u mogućnosti biti u Memorijalnom centru u Srebrenici, ponovo sam istrčala 11.7k. Dan je bio jako sparan, vručina nesnosna. Na prvu pomisao, trebam da ponesem vode, trebat će mi. Puno je 11.7 k po ovom vremenu a bez ičega. Onda mi kroz glavu prođe misao : ” Da li su Selma, oni imali vode, kako su prelazili na slobodnu teritoriju? “ I stid me same sebe bilo. I ostavila sam bocu vode. Kombinovala sam trčanje sa hodanjem, jer mi je nekako u glavi da su i oni na nekim mjestima pretrčavali, na nekim hodali…
Srebrenica, juli, 2022. godine
.
.
Copyright © 2022 [riječ po riječ]. All Rights Reserved / Sva prava zadržana.
riječ po riječ 